Landranja Gorana Tribusona antišetačka su i antihodačka priča. Njihovu junaku sve što treba nalazi se u zatvorenom prostoru: knjige, film i glazba. No kad ga oni nadahnu, mora izaći van, mora otići na mjesta gdje su obitavali njegovi književni junaci, gdje su se snimali omiljeni filmovi, a dobrodošao je i dobar koncert. Tribusonov lik pripada boljoj prošlosti, vremenu kad se malo imalo i kad je još manje trebalo za sreću. Takve likove, zbog samo sebi znanih razloga, suvremeno je doba prognalo iz literature, pa će ovako nekonvencionalan i neobuzdan lik zacijelo privući pažnju brojnih čitatelja, pogotovo onih koji vole upravo takve likove iz ranijih Tribusonovih naslova.
Ostali naslovi biblioteke Šetnje.
O autoru:
Goran Tribuson (Bjelovar, 6. kolovoza, 1948.), akademik, jedan od najproduktivnijih i najčitanijih hrvatskih proznih pisaca, filmski i televizijski scenarist. Kratke priče počinje objavljivati početkom 1970.-ih godina 20. stoljeća u prvom valu tzv. fantastičara (Zavjera kartografa i Praška smrt), da bi se postupno opredijelio za žanrovsku prozu.
Kritika je odmah uočila Tribusona kao najtipičnijeg predstavnika hrvatskih borgesovaca koji prvi među brojnima u toj struji postiže punu autorsku zrelost. Postupno napušta fantastiku, ali zadržava interes za srednjoeuropsku ikonografiju i težnju prema okultnome, što se očituje u njegovim romanima Snijeg u Heidelbergu, Čuješ li nas, Frido Štern (u cjelokupnom autorovom opusu jednom od najboljih njegovih djela), te Ruskom ruletu.
Daljnji i brojni Tribusonovi romani dijele se na autobiografske i generacijski obilježene, mahom s temom iz zavičajnoga Bjelovara te analizom popkulturne mitologije svakidašnjice sedamdesetih godina (Polagana predaja, Povijest pornografije). U tu skupinu spadaju i dvije knjige autobiografskih eseja Rani dani (1997.) i Trava i korov (1999.).
Drugi ciklus čine brojni Tribusonovi kriminalistički romani Zavirivanje, Siva zona, Noćna smjena i drugi, kojih je glavni junak bivši policajac Nikola Banić. Tim je romanima, uz one Pavla Pavličića, stvorio opus prihvaćen i od stručne kritike i od najšire čitateljske publike.
Dugogodišnji je urednik u Školskoj knjizi, redoviti je profesor filmskoga scenarija na Akademiji dramske umjetnosti. Od 2000. godine suradnik je Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Razreda za književnost, a u lipnju 2008. godine postaje redoviti član Akademije.
