Marija Magdalena u romanu Evanđelje po Mariji Magdaleni Cristine Fallarás starica je koja se sjeća vremena što ga je provela s Isusom Kristom i niza događaja vezanih za taj iznimno važan lik u ljudskoj povijesti. Imala je važnu ulogu u raznim zbivanjima i, prema njezinim tvrdnjama, posljednji dani Isusa Krista možda nisu bili onakvi kakvi su nama poznati. Marija Magdalena Isusova je najbliža pratilja i svjedokinja svakidašnjih čuda koje on izvodi na onima što pate, njegovih ophođenja sa sljedbenicima, pa čak i njegove agonije na križu. Njezin glas donosi svjetlo u ovu priču i sve postaje znatno jasnije i prepuno raznih ljudskih iskustava.
Radi li se uistinu o čudima? Je li Isus ustao od mrtvih? Marija Magdalena odgovara na ta i na mnoga druga pitanja. Njezina će se priča čitatelje snažno dojmiti i iznenaditi ih. Roman donosi portret hrabre, putene i slobodne žene čiju su ulogu u nastajanju kršćanstva crkvene vlasti sustavno prešućivale. Jer, svi su događaji istiniti, ali samo su se neki uistinu dogodili. Cristina Fallarás na ovim stranicama ispisuje veliko djelo nadahnuto povijesnim dokumentima, ali u njemu također ima realističkih elemenata iz suvremenog doba.
Ovo je moje tijelo; ne nečije tuđe. Ovo je moja krv; ne nečija tuđa. Ovo je moj dah; ne nečiji tuđi. Ovo je moje tijelo; ne nečije tuđe. Ja. Ovo sam ja; ne netko drugi. Ja sam ta koja imenuje. Jezik sam, riječ. Klečim pred sobom, pred svojim nenadmašnim tijelom, izvorom pripovijedanja. I imenujem. I imenujem se. Ovo je moje ime: Marija. Marija Magdalena. Ne nečije tuđe.
Roman je sa španjolskog prevela Željka Lovrenčić.
Ostali naslovi biblioteke Petrine knjige.
Na naslovnici detalj sa slike: Carlo Dolci, Sveta Katarina Sijenska (1665.)
O autorici:
Cristina Fallarás (1968.) španjolska je književnica i novinarka, dobitnica nagrada za novinarstvo i književnost. Studirala je na Nezavisnom sveučilištu u Barceloni. Bila je glavna urednica katalonskog izdanja lista El Mundo i radila kao novinarka u novinama, na radiju i televiziji. Od 2006. do 2012. pisala je blog o svojim razmišljanjima i iskustvima. Bila je direktorica digitalnih novina Diario 16 digital. Za roman Las niñas perdidas (Izgubljene djevojke, 2011.) dobila je dvije nagrade i postala prva žena dobitnica ugledne nagrade Hammett koja se dodjeljuje na književnom i kulturnom festivalu La Semana Negra de Gijón (Crni tjedan u Gijónu). Nagrađena je i za svoj kratki roman Últimos días en el Puesto del Este (Posljednji dani u Puesto del Esteu). Fallarás je vezana za feminizam i borbu za ženska prava i jednakost. Aktivna je i u politici.
