Angosta je uzak, prenapučen i podijeljen grad. U njemu obitavaju tri kaste koje obilježavaju klima i područje na kojem stanuju: u Vrućoj zemlji žive trećerazredni, u Toploj zemlji drugorazredni, a u Hladnoj zelji gospoda koja jedina imaju pravo slobodno prolaziti cijelim gradom. Ostatku stanovništva zabranjen je ulazak u najviši dio grada, a zid na kojemu se neprestano nalaze čuvari podignut je kako bi se niže kaste spriječilo da uđu u Raj. Jer, tu gospoda nastoje živjeti daleko od mržnje onih koji nastanjuju donje dijelove grada, koji kod njih izazivaju paranoičan strah.
Angosta je jedan od najznačajnijih romana Héctora Abada Faciolincea. U njemu su na zadivljujuće vješt način obrađene teme koje su obilježile ne samo opus ovoga autora nego i njegov život: nasilje, želja, knjige kao utočište, najveće niskosti našeg društva. Radi se o ganutljivoj distopiji koja nas suočava s našom stvarnosti – onim što bi se moglo dogoditi i onim što se događa – i predstavlja nam jedinstvene likove koji nisu ni junaci ni mučenici, nego bespomoćne osobe prepune strasti, kojima je samo laknulo zbog nade da će preživjeti.
Angosta je tako divlja da su joj potrebni unutarnji zidovi koji bi je obranili od nje same.
Knjigu je sa španjolskog prevela Željka Lovrenčić.
Ostali naslovi biblioteke Petrine knjige.
Na naslovnici: Franz Marc, Vodopad (1912.)
O autoru:
Héctor Abad Faciolince rođen je u Medellinu (Kolumbija) 1958. godine. Studirao je suvremene jezike i književnosti na Sveučilištu u Torinu (Italija). Osim eseja, prijevoda i književnih kritika, objavio je knjige: Asuntos de un hidalgo disoluto (Poslovi raskalašenog plemića), Tratado de culinaria para mujeres tristes (Kulinarske upute za tužne žene), Fragmentos de amor furtivo (Djelići tajne ljubavi), Angosta, El olvido que seremos (Zaborav koji ćemo postati), La Oculta (Skrivena) i Lo que fue presente (Ono što je bilo). Svojim je trećim romanom Basura (Smeće) u Španjolskoj osvojio prvu nagradu organizacije Casa de las Américas za kreativno pisanje. Objavio je i zbirku pjesama Testamento involuntario (Neželjena oporuka), knjigu eseja Las formas de la pereza (Načini ljenčarenja) te knjigu pripovijesti i eseja Traiciones de la memoria (Izdaje pamćenja). Djela su mu prevedena na više od 15 jezika.
