Del Buono je stvorila heroinu podjednako jaku koliko i zanimljivu.
Iz njezine biografije pomalja se priča o 20. stoljeću, naklonjena nesvakidašnjem, ali nikad ne zapadajući u kuriozitete.
Činjenica da roman također pruža i izniman stilski užitak, bez pretencioznosti i namjere da se frazira, čini ga posebnim slučajem.
– Spiegel
Maršalica je višeslojna obiteljska saga koja pokriva razdoblje od 1919. do 1980. godine te obuhvaća tri generacije, dva svjetska rata i pola površine Europe. U središtu je romana nevjerojatna Zora Del Buono, koja prije kraja Prvog svjetskog rata upoznaje svog budućeg supruga, profesora radiologije Del Buona, tadašnjeg mladog liječnika u sanitetu u Bovecu. Skupa odlaze u Bari, gdje ovo dvoje uvjerenih komunista vode srednjoklasni, ali istovremeno i politički angažiran život, u otporu spram Mussolinijeva fašizma.
Zora je dominantna, dojmljiva, temperamentna i talentirana, obožavateljica Josipa Broza Tita, čiji život njezin suprug jednom prilikom spašava; a čijoj vojsci u jednoj epizodi ona pokušava dostaviti lijekove. Nemilosrdno visokih očekivanja i prema sebi i prema svojim bližnjima, ova snažna žena silovito utječe na sve oko sebe. Njezin život i životi njezine obitelji, djece i unuka odvijaju se u vremenu ratova i nasilja, ogorčenih teritorijalnih i ideoloških borbi koje i danas oblikuju naš svijet.
U veličanstvenom završnom monologu, Zora Del Buono sama dovršava pričanje svoje priče, priče o ljubavi, ratu, mržnji i izdaji. Maršalica je roman prepun života, o nezaboravnoj ženi i tragičnoj obiteljskoj sudbini. Roman koji nije samo intrigantan portret nezaboravne žene nego i bogata freska dvadesetog stoljeća
Iz kritike:
Maršalica ne samo da stvara fascinantnu, kontradiktornu figuru, nego oživljava cijelo jedno razdoblje, dok se mi začuđeno krećemo kroz svijet u kojem je multikulturalnost bila dio svakodnevice.
Neue Zürcher Zeitung
Roman Zore del Buono ono je što bi književnost trebala biti: iznenađujuća, nepredvidiva, strpljiva, puna detalja, duboka, nemoralizirajuća i bez klišeja. Ono što del Buono radi je umjetnost.
Die Weltwoche
Del Buono je stvorila heroinu podjednako jaku koliko i zanimljivu. Iz njezine biografije pomalja se priča o 20. stoljeću, naklonjena nesvakidašnjem, ali nikad ne zapadajući u kuriozitete. Činjenica da roman također pruža i izniman stilski užitak, bez pretencioznosti i namjere da se frazira, čini ga posebnim slučajem.
Spiegel
O autorici:
Zora del Buono rođena je u Zürichu 1962. godine. Nakon studija arhitekture na eth Zürich te na Berlin University of Arts, nekoliko je godina radila kao arhitektica i voditeljica gradilišta u Berlinu. Njezina spisateljska karijera kreće 2008. godine, kada objavljuje svoj debitantski roman Canitz’ Verlangen. Nakon toga uslijedilo je još pet romana: Big Sue (2010.), Gotthard (2015.) i Hinter Büschen, an eine Hauswand gelehnt (2016.), Die Marschallin (2020., Mar- šalica, Petrine knjige, 2024.) te Seinetwegen: Roman (2024.). Njezina prozna djela često se opisuju kao jezično precizna, inteligentno konstruirana te odlično istražena i dokumentirana. Osim romana, objavila je i dvije knjige putopisa. U Hundert Tage Amerika (2011.), koji je osvojio itb Book Award 2012., autorica se osvrće na zapažanja i susrete koje je doživjela tijekom tromjesečnog putovanja duž atlantske obale Sjeverne Amerike. Godine 2015. objavila je još jedan putopis, Das Leben der Mächtigen, koji je nastao nakon što je posjetila najstarija stabla u Europi i Sjevernoj Americi. Zora del Buono suosnivačica je i časopisa mare u kojem uređuje kulturnu rubriku. Članica je švicarskog pen-a. Živi u Zürichu i Berlinu.
