Veličanstven pustolovni roman koji spaja sjajnu rekonstrukciju drevnog Japana s uzbudljivom pričom o ratnom prijateljstvu.
– Jordi Noguera, Caja de letras
Bivši misionar Martín Ayala ostavlja iza sebe mirne prevoditeljske dane samostanskog života u Toledu i na zahtjev pape 1579. godine odlazi u Japan istražiti pozadinu niza ritualnih, okrutnih ubojstava isusovaca. Za tu je opasnu dužnost izabran kao najbolji crkveni poznavatelj jezika i kulture Japana kojemu se vraća nakon deset godina.
Povratak u Zemlju Izlazećeg Sunca otvara Pandorinu kutiju potisnutih osjećaja i razmišljanja o istinskoj vjeri, Crkvi, dužnosti i slobodi, ali i jednoj djevojčici, Junko, koju će tražiti s istom strašću s kojom će raspletati pozadinu priče o zvjerskim ubojstvima. O saznanjima koja izranjaju iz istrage pokazat će se, neće ovisiti samo sudbina kršćanske misije u Japanu, nego i budućnost same zemlje.
Ayalin tjelohranitelj na putu po ratom razrušenom i zavjerama zatrovanom Japanu mladi je seoski samuraj Kudō Kenjirō. Nepovjerenje i sumnju koje su obojica gajila na početku putovanja zamijenit će iskreno prijateljstvo, a ono će ih međusobno oplemeniti najboljim što iz svojih svjetova donose.
Iako žanrom povijesni roman, Osam milijuna bogova čitatelja osvaja poput suvremenog krimića i moćnog misterija podastirući mu pritom bogatu fresku japanske kulture i običaja, ali i suptilni prikaz univerzalnih, svevremenskih unutarnjih ljudskih previranja.
Iz kritike:
Iznimno povijesno ozračje i brižljivo odabran način pisanja s jasnim, gotovo pjesničkim slikama.
– Goodreaders
Ako imate želju pročitati veliki povijesni roman, nemojte se dvoumiti uzeti
u ruke „Osam milijuna bogova“.
– Espai Wabi Sabi
- J. Salart mi je preko Twittera rekao da je roman Osam milijuna bogova žanrovski roman lišen žanra. I, uistinu, ta rečenica na savršen način opisuje priču koju možemo čitati na stranicama ove knjige: to je roman o samurajima, o šogunima, o redovnicima… Radnja je smještana u Japan koji djeluje gotovo nestvarno.
– A Través De Otro Espejo
Veličanstven pustolovni roman koji spaja sjajnu rekonstrukciju drevnog Japana s uzbudljivom pričom o ratnom prijateljstvu.
– Jordi Noguera, Caja De Letras
O autoru:
David B. Gil (Cádiz, 1979.) piše povijesne romane, trilere i znanstvenu fantastiku.
Diplomirao je novinarstvo na Sveučilištu u Sevilli specijaliziravši se za korporativno komuniciranje i upravljanje društvenim medijima. Radio je kao novinar i urednik u raznim medijima, te bio odgovoran za komunikacije u različitim političkim organizacijama. Do sada je objavio pet romana: El guerrero a la sombra del cerezo (Ratnik u sjeni trešnjina stabla, 2014., 2017.), Hijos del dios binario (Djeca binarnog boga, 2016.), Shukunin (2017.), Ocho millones de dioses (Osam milijuna bogova, 2019.) i Forjada en la tormenta (Okovana u oluji, 2022.). Dobitnik je niza priznanja, a za roman Osam milijuna bogova osvojio je X. nagradu Hislibris za najbolji povijesni roman na španjolskom jeziku. Blog xx. stoljeće časopisa 20 Minutos proglasio ga je najboljim romanom u 2019. godini. Bio je finalist za nagradu Fernando Lara (Grupo Planeta) i nagradu Ignotus Španjolske udruge pisaca fantastike, znanstvene fantastike i horora.
O prevoditeljici:
Željka Lovrenčić (1960.) je književnica, prevoditeljica, urednica i proučavateljica hrvatskoga iseljeništva, osobito onoga na španjolskome govornom području. Piše književne kritike, eseje i putopise. Živjela je šest godina u Latinskoj Americi – u Meksiku i Čileu. U Meksiku je bila stipendistica Meksičke vlade i pohađala predavanja iz hispanoameričke književnosti na dva vodeća Sveučilišta UNAM (Universidad Nacional Autónoma de México) i Colegio de México. U Čileu je radila kao profesorica hrvatskoga jezika i kulture u Punta Arenasu te kao diplomatkinja u Hrvatskome veleposlanstvu u Santiagu. Radila je i kao voditeljica područne knjižnice „Prečko“ u Knjižnicama grada Zagreba, profesorica španjolskog jezika, voditeljica na radiju u Punta Arenasu i voditeljica Zbirke inozemne Croatice u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici. Autorica je 21 knjige i pjesničkih panorama. Uredila je 18, a prevela 78 knjiga. Na španjolski je prevela tridesetak knjiga suvremenih hrvatskih autora objavljenih u Meksiku, Čileu, Španjolskoj, Kolumbiji i Boliviji.
Iz knjige:
Pogleda uperenog u tlo, mladi je Celso silazio niz padinu San Tomé. Kao da je želio još više uroniti u zemlju, snažnim je koracima gazio po kaldrmi. Iza sebe je ostavio Šetnicu trešanja i sada je vijugao gotovo praznim ulicama. Uz bok su mu stajali trgovci koji su već napuštali svoje štandove. Žene su ga glasno dozivale nastojeći mu besramno utrapiti posljednju robu toga dana, onu koju nitko tko je imao dobar vid, nije želio. Možda stoga što su uvidjele da je stidljiv i čist, mislile su da je sluga nekog pučanina. Premda su kućanski poslovi bili jedna od njegovih uobičajenih zadaća, zadatak zbog kojega se tog poslijepodneva nalazio na ulici bio je sasvim drugačije prirode.
Praćen laskavim glasovima, iskrao se uskim prolazom koji je silazio do trga gdje se uzdizala katedrala. Toledo je imao kršćansku dušu, ali vijugave maurske putove. Bio je prepun uličica i prolaza. Toga mu dana barem nije smrdio po izmetu i mokraći; možda zato jer se približavao svetom srcu grada. No to nije značilo da je bio lišen drugih neugodnosti, primjerice, susreta sa slijepim prosjakom koji je sjedio na stubi jednog trijema. Dok je mladić prolazio ispred njega, mahao je svojom zdjelicom s kovanicama. Ovaj ga je izbjegao priljubivši se uz suprotni zid. Činilo se da je to potrebitog jako uvrijedilo jer mu je uz pokret koji je opovrgavao njegovu sljepoću podmetnuo štap kako bi se spotaknuo. Celso je posrnuo i malo mu
je nedostajalo da se počne kotrljati tlom; želio se vratiti i nogom udariti prosjakovu zdjelicu, ali prisjetio se da je njegov učitelj isticao da mu ništa ne smije odvraćati pozornost pa je samo tiho opsovao i krenuo dalje
