Iz kritike:
Roman Mali čovječe – što sad? realan je, višestruki portret vremena i društva Hansa Fallade. Živopisni likovi, realistični prizori i brojni obrati osvajaju čitatelja.
Dieter Wunderlich
Knjiga autentično ukorijenjena u svoje vrijeme.
Marc Reichwein, Literarische Welt
Johannes Pinneberg i njegova djevojka Janjica mladi su par na početku života. Kada doznaju da će dobiti dijete, odluče se vjenčati, iako su okolnosti posve nepovoljne za njih. Igrom slučaja, presele se u Berlin koji početkom tridesetih godina 20. stoljeća nije izuzet od svega onoga što život maloga čovjeka čini teško podnošljivim, od financijske neizvjesnosti i nedostatka posla do političkih previranja i jačanja nacizma. Johannes jedva uspijeva prehraniti obitelj, ali Janjica hrabro uzima život očajnog supruga u svoje ruke.
Roman Mali čovječe – što sad? učinio je Hansa Falladu 1932. godine, u vrijeme najveće gospodarske i političke napetosti, svjetski poznatim autorom. Priču o malom prodavaču Pinnebergu i njegovoj supruzi Janjici autor je uspio pretvoriti u veliki roman o svojoj epohi, koji do danas nije izgubio ništa od svoje aktualnosti. Izvorni tekst njegova romana, koji je do sada objavljivan znatno skraćen (četvrtina originalne verzije romana nikada nije objavljena), napokon je tiskan u cijelosti, što nije nimalo umanjilo Falladin prepoznatljiv stil pisanja niti su se činili ikakvi ustupci političkoj ili gospodarskoj situaciji, kao ni strogom moralu vremena u kojem je nastao.
O autoru:
Hans Fallada (pravo ime Rudolf Ditzen) njemački je književnik (Greifswald, 21. 7. 1893. – Berlin, 5. 2. 1947.) koji je u razdoblju između 1915. i 1931. godine radio kao računovođa na imanjima seoskog plemstva, dvorski inspektor, knjigovođa, pisar adresa i lektor. Nenadanu slavu stekao je svojim četvrtim romanom Mali čovječe – što sad?. Knjiga je doživjela bezbroj prijevoda, prema njoj su snimljena dva filma, jedan od njih u sad-u. Prihodi od knjige omogućili su Falladi ostvarenje sna: kupio je imanje u Mecklenburgu. Ondje je proveo godine nacizma, povučeno, kao „nepoželjan“, ali ipak podnošljiv autor. Njegova posljednja knjiga, Svatko umire sam (1947.), postala je nakon šezdeset godina međunarodni bestseler.
